Fantasy & SF

Subspace & Tomislav Buntak – Fantasy & SF

 

Sunce moje sjene, Svjetlosti moje noći…piše u Otoku prethodnog dana (1994) romantično i pomalo preosjetljivo Ecov brodolomac Roberto dela Grive 1643, našavši se na pustome brodu, imaginarnoj dragoj koja mu je draga samo po pogledima koji su se jednom susreli – migu oka, ali je uvijek kada je u pitanju žena ona i anima, kao i anima mundi – duša svijeta, zvijezda noći, a Sunce je zvijezda. Zvijezda je ženskoga roda poput Amenofisove Neferetiti ili Hitchcockove Grace Kelly.

Već u egipatskoj magiji, mitologiji i slikografiji svijeta i kozmosa s bogovima simbolima elemenata prirode: jednom od izvora iz kojeg zanos i umijeće crpi i Buntak, Nun – svemir mišljen je kao kozmički Ocean iz kojeg je izronio brežuljak poput kasnije piramide. Nut je božica – nebo, Šu je zrak, atmosfera koja ujedno razdvaja nebo od Zemlje – Geba, koji je muški bog na kojim je raskriljena božica Nut, a iz kojeg nastaje helenska Gea – Zemlja, imenom nedavne Teorije Gea koja razmatra Zemlju kao živi organizam – mali plavi za život uglavnom ugodan Planet. Prema toj teoriji u redu i neredu svemira naš Planet klimatskim poremećajima uzrokovanim u zadnjih dvjestotinjak godina i ljudskom tehnologijom, želi vratiti prvotno stanje, balans, ravnotežu, equlibrium četriju godišnjih doba…

Zemlji koja se okreće oko sebe i svoje Zvijezde što sjaji, žari i daje svjetlost, energiju, život jednoj u kozmičkim razmjerima maloj mliječnoj galaksiji.

Dvjestotinjak i nešto godina ubrzanoga tehnološkoga razvoja: od industrijske revolucije do suvremene digitalne galaksije u odnosu prema 13 i pol milijardi godina svemira i 5 milijardi Zemlje. Magijsko spiljsko slikarstvo staro je samo 40 000 godina. Razmislite, dok se imaginarnom kartom vremena vraćamo staroj civilizaciji Egipta s genezom od prije 5000 godina. Od mastaba i zidnih slikarija prvotnih grobnica oslikani strop grobnice, čitaj: kuće zagrobnoga života uvijek simbolizira nebo. Nut je slikana zvijezdama poput Buntakovih, natkriljujući Geba, često s Horusovim očima, zapravo u ljubavnom zanosu unutar kojeg je prostora sublimirana djelomice hijeroglifska slika-znak cijele egipatske kozmogonije. Gledajući očima prvih magova, svećenika, pisara slikara… svijet i sav život nastao je iz ljubavi. Vođenjem ljubavi, simbolički, spajanjem neba i zemlje proisteklih iz prvotnoga Oceana. Buntak na stropovima Subspace inovativnoga hostela ultraviolentnim frekvencijama i svjetlosnim tragovima, žarenjima i smooth prosijavanjima – slika sliku neba.

Strop Subspacea slikarskom alkemijom koja jedno pretvara u drugo, transmutira u zvjezdano, astrološko i mitsko nebo jedinstvenoga sklada i ugođaja te bezvremenske harmonije.

Točnije, u kozmološku sliku kojom se umijećem slikareve čarolije stapaju i pretapaju, astronomija i astrologija, znanost, magija i religija.

Znanje umirujućeg duha i umijeće ruka stvaraju folurescentnim obojenim linijama koje se preobražavaju u oblike a potonje – u opće ljudske težnje prema nebeskome svemiru – motive koje u velebnome skladu u božanskome odnosu dijelova i cjeline što oblikuju beskrajnu, a čarobnu kompoziciju.

U carstvu kozmološke umjetnosti i iluzije osjećamo i na nebeskom svodu prepoznajemo čovjeka u Bogu i Boga u čovjeku. Vitruvijev i Leonardov humanist – modulor pretače se u astrološka zvjezdanih znakova – neoplatonističku Zvijezdama prožetu tamu – simbol nedokučiva Boga, a potom iz tame emanaciju svjetlosti: ljubičasto-bijelo-modrom žarenju valova i čestica koje dopiru sa Zvijezda sinkrone fascinantnoj sceni – Clarkove i Kubirckove Odiseje u svemiru (1968) koju su radeći na scenariju  komunicirali preko satelita – gdje se bačena paleolitska kost pobjeđujući gravitaciju preteže u kružnu svemirsku stanicu tempa kretanja i harmonije Straussova valcera Na lijepome plavome Dunavu (1867).

Bez obzira je li se u kozmosu sve kreće (točno) ili u svemiru sve miruje (netočno) u težnji za Teorijom svega, Butnakova slika je kozmološka i kozmička.

Stoga prošećite katkad malce na vjetru kao u završnoj sceni Kralja Ribara (Terry Gilliam, 1991) ili se u chill -atmosferi zagledajte  zvjezdano nebo futuristički, a oblikovno svrhovito upotrebna dizajnirana hostela subsvemira. Možda Vam neka zvijezda ispuni želju, a možda ugledate i japaniziranoga zmaja.

U kontrastu prema fantasy nebeskim zračenjima Buntak inspiracijom i počašću prema stiliziranim motivima legendarnoga Pilota budućnosti Dan Darea (kreirao ga je Frank Hamposn od 1953)  minimalnoga kolorita na bjelini podloge, od stropova Veže hostela u Teslinoj 12, preko zida ispred sama ulaza sve do kompletnoga ziđa interijera iscrtao je na sebi svojstven, a retro-generacijski način tradicije SF-stripa scene u suglasju s također SF, a izrazito funkcionalnim uređenjem hostela. Uz bijele kružne kapsule koje izgledaju poput onih iz svemirskoga broda u kojima gost može odmoriti i sklopiti oči uz digitalnu tehnologiju, prostiru se također svemirske crne tuš-kabine. Dok boravi u hostelu, putnik namjernik na Buntakovim strip scenama murala povezanoga strip oblačićima može doživjeti cijelu SF-retro povijest znanstvene fantastike.

Od čuvenih izdanja Plavoga vjesnika (1954 – 1973) gdje fonetski preslovljen izlazio Den Deri, do serijala koje smo prvo na crno-bijelim, a potom kutijama u boji s ekranima gutali pionirske serijale – Izgubljeni u svemiru, N.L.O., Svemir 1999, prve Zvjezdane staze… do filmskih ekrana trash-camp estetike svemirske opre Flash Gordona u Dino De Laurentis produkciji (Mike Hodges,  Flash-hit Queen, 1980) i dalje.

Davne 1934, Flash Gordona je u stripu kreirao legendarni Alex Raymond.

To su slobodne asocijacije na koje pobuđuje Buntakova stripovska manira, vještina ruke i beskrajne imaginacije koje povezuju popularnu i tzv. visoku umjetnost, primjerice – strahom od praznine u retrospektivnome, a respektabilnome SF-hibridu kojim je oslikao povezanu cjelinu hostela.

Na jednome mjestu spojene su mitska fantazija i SF-fantastika. Gost, Subspace hostela doživjeti će u totalu arhitekture ne puko dekoriran interijer, već specifični  art-prostor prožet visoko-tehnološkom funkcionalnosti cjelokupnoga inovativnoga uređenja i svuda oko njega – poput fotografskoga kruga od 360 stupnjeva i svoda nad njim – jednoga totalnoga umjetničkoga djela. Imaginacijski osmišljena od cjeline do detalja.

Dobrodošli u Subspace hostel, budućonosna atmosfera je prezentu. Humanoidnost – je biti ovdje i tu.

A Buntakova umjetnost može Vas, potom odvesti bilo gdje.

Željko Marciuš

 

0
Connecting
Please wait...
Send a message

Sorry, we aren't online at the moment. Leave a message.

Your name
* Email
* Describe your issue
Login now

Need more help? Save time by starting your support request online.

Your name
* Email
* Describe your issue
We're online!
Feedback

Help us help you better! Feel free to leave us any additional feedback.

How do you rate our support?
CroatiaChinaEnglish